Aktivnosti

U sklopu IPA projekta Konkurentno hrvatsko visoko obrazovanje za bolju zapošljivost, predstavnici  i predstavnice hrvatskih visokih učilišta, Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, boravili su od 27. travnja do 1. svibnja 2014. godine u Škotskoj. Cilj posjeta bio je upoznati tamošnje prakse priznavanja prethodnog učenja u sklopu nacionalnog kvalifikacijskog okvira. Škotska je, naime, već osamdesetih godina prošlog stoljeća pokrenula reforme koje su ciljale povećanju transparentnosti škotskih kvalifikacija, poboljšanom pristupu obrazovanju za sve društvene skupine i unapređenju cjeloživotnog učenja u skladu s novim potrebama gospodarstva. Okvir je uspio u svim postavljenim ciljevima, a prvenstveno u osiguravanju pristupa kvalifikacijama najslabije obrazovanom dijelu stanovništva te je, kao jedan od prvih kvalifikacijskih okvira, poslužio i kao inspiracija za Europski kvalifikacijski okvir. Trenutni razvoj priznavanja prethodnog učenja na europskoj razini uvelike se temelji na pozitivnim iskustvima Škotske, osobito kad je riječ o nezaposlenosti i nekvalificiranosti mladih i ugroženih društvenih skupina. Izvješće o studijskom posjetu sažima ključne informacije o posjećenim institucijama te nudi uvide sudionica i sudionika o primjenjivosti škotskih iskustava u hrvatskom kontekstu.

 

 

U sklopu IPA projekta Konkurentno hrvatsko visoko obrazovanje za bolju zapošljivost, kao predstavnici hrvatskih visokih učilišta, Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, boravili smo od 27. travnja do 1. svibnja 2014. godine u Škotskoj kako bismo se iz prve ruke upoznali sa škotskim kvalifikacijskim okvirom i praksama priznavanja prethodnog učenja.

Škotska je već 1980-ih pokrenula reforme koje su ciljale povećanju transparentnosti škotskih kvalifikacija, poboljšanom pristupu obrazovanju za sve društvene skupine i unapređenju cjeloživotnog učenja u skladu s novim potrebama gospodarstva. Kvalifikacijski okvir je Škotska razvijala od dna prema gore, uvelike se oslanjajući na tradiciju lokalne suradnje poslodavaca i obrazovnih ustanova, i tek je nakon desetljeća reformi spojila okvire različitih razina obrazovanja u jedan te ga povezala s naknadno razvijenim okvirima drugih dijelova Ujedinjene Kraljevine. Okvir je uspio u svim postavljenim ciljevima, a prvenstveno u osiguravanju pristupa kvalifikacijama najslabije obrazovanom dijelu stanovništva te je, kao jedan od prvih kvalifikacijskih okvira, poslužio i kao inspiracija za Europski kvalifikacijski okvir. Tako se i trenutni razvoj priznavanja prethodnog učenja na europskoj razini uvelike temelji na pozitivnim iskustvima Škotske, osobito kad je riječ o nezaposlenosti i nekvalificiranosti mladih i ugroženih društvenih skupina.

Svjesni razlika između (reformskog i centralno uvedenog) hrvatskog i (komunikacijskog i inkrementalno razvijenog) škotskog kvalifikacijskog okvira, ali i obrazovnog sustava, gospodarstva i institucionalne kulture, u Škotsku smo otišli ne po gotove recepte, nego prvenstveno kako bismo čuli više o izazovima s kojima se susreću u pokušaju da priznavanje prethodnog učenja uklope u postojeći kvalifikacijski okvir, kao živu praksu koja već godinama postoji na visokim učilištima, bez centralne regulative.

U nastavku teksta, ukratko o ustanovama koje smo posjetili i glavnim uvidima koje smo stekli uz pomoć škotskih primjera te kroz razgovor sa škotskim i hrvatskim kolegama.

 

Osiguravanje kvalitete kvalifikacija izvan visokog obrazovanja – SQA

Škotska uprava za kvalifikacije (Scottish Qualifications Authority (SQA)) brine o kvaliteti svih škotskih kvalifikacija osim onih unutar visokog obrazovanja. Ova javna ustanova, s više od 700 stalno zaposlenih i preko 15 tisuća stručnjaka iz dioničkih skupina s kojima povremeno surađuje, obavlja niz kompleksnih zadaća koje su u nadležnosti međusobno strogo odvojenih odjela kako bi se osigurala neovisnost svakog procesa. SQA tako:

-        ispituje potrebe za novim kvalifikacijama i razvija ih te revidira postojeće

-        akreditira nove kvalifikacije

-        vrednuje i dodjeljuje kvalifikacije, odnosno provodi ispitivanja kandidata i izdaje im certifikate, svjedodžbe i sl. ili akreditira druge ustanove za provođenje ispitivanja

-        akreditira ustanove za obrazovanje i obuku te osigurava kvalitetu njihovih usluga.

Osobito nam je zanimljivo bilo čuti pregled trenutnog stanja s priznavanjem informalnog učenja u Škotskoj, što je praksa koja se provodi godinama, ali s ukupno do stotinjak kandidata godišnje – dijelom zbog neupoznatosti korisnika s mogućnostima priznavanja, dijelom zbog malog broja poslova na kojima je osobama bez visokoobrazovnih kvalifikacija uopće moguće informalno steći ishode učenja na razini visokog obrazovanja, a dijelom zbog činjenice da Škotska trenutno javno financira isključivo redovni studij – zbog čega se ljudima financijski, ako ne i vremenski, isplati odslušati kolegij čak i kad im nije potreban te bi za njega mogli ostvariti priznavanje (u tijeku je inicijativa da se ovo promijeni).

Zanimljiva je i činjenica da su, počevši od prošle godine, visoka učilišta započela s postupkom mapiranja, odnosno articulation arrangements nakon kojeg se kandidati koji steknu Higher National Certificate (HNC)ili Higher National Diploma (HND)mogu izravno upisati na 3. godinu preddiplomskog studija. Ovaj se postupak uglavnom razvija za strane studente koji su stekli škotsku HND ili HNC u svojoj zemlji.

Ukratko nam je predstavljen i razvoj novih kvalifikacija koji započinje popunjavanjem idejnog obrasca koji procjenjuje poslovna radna skupina (business case group) – među ostalim, za provedbu svake nove kvalifikacije provodi se i analiza troška i koristi. Ukoliko se odobri kvalifikacija, ona ide na daljnju razradu u radnu skupinu za razvoj kvalifikacije sastavljenu od 6 do 12 stručnjaka, ovisno o kvalifikaciji. Radna skupina surađuje sa sektorskim vijećima – 25 neovisnih tijela osnovanih diljem Ujedinjene Kraljevine koja predstavljaju industriju i daju smjernice za razvoj kvalifikacija. Nakon sastavljenih modula koji čine kvalifikaciju, prijedlog se šalje skupini za vrednovanje (validation panel) koja se sastoji od neovisnih stručnjaka. Razvoj nove kvalifikacije može pokrenuti SQA (što je uobičajeni postupak) ili akreditirani centri (npr. kvalifikacije namijenjene tržišnim nišama). Ključno je sudjelovanje predstavnika tržišta rada koji su predstavljeni u radu sektorskih vijeća, kvalifikacijske radne skupine i skupine za vrednovanje.

Svaka odobrena kvalifikacija revidira se svakih pet godina.

Napomenimo još da SQA ostvaruje prihode naplatom usluga te nudeći vlastito znanje i usluge drugim zemljama koje žele unaprijediti vlastite kvalifikacije, ali i ustanovama i pojedincima izvan Škotske koji žele nuditi ili steći škotske kvalifikacije, međutim, kako je Škotska bogata zemlja kojoj je obrazovanje prioritet, dijelom i jer je decentralizirano unutar Ujedinjene Kraljevine, može računati na javno financiranje troškova koje ne uspije pokriti na taj način.

Upravljanje kvalifikacijskim okvirom – SCQF partnership

Samim Škotskim kvalifikacijskim okvirom (Scottish Credit and Qualifications Framework) upravlja SCQF partnership, neprofitna organizacija osnovana 2001. godine koju čine mreže škotskih visokih učilišta, Agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (Quality Assurance Agency for Higher Education Scotland, QAA) i SQA, a administrativne i stručne usluge mu pruža uredsa 10-ak zaposlenih. Ovaj se konzorcij prvenstveno bavi pružanjem informacija građanima i dionicima o osiguravanju kvalitete okvira, iniciranjem promjena u okviru uklapanjem novih skupina kvalifikacija te povezivanjem s drugim europskim i svjetskim okvirima.

Kako bi bila uključena u okvir, kvalifikacija se mora sastojati od barem 10 sati učenja (notional learning hours), mora biti izražena u ishodima učenja, formalno vrednovana i osigurana unutarnjim i vanjskim sustavom osiguravanja kvalitete.

Značajnu ulogu u postupku imaju credit rating bodies – akreditirane ustanove koje, sukladno opisnicama, dodjeljuju razinu Škotskog kreditnog i kvalifikacijskog okvira, kao i kreditne bodove. Osiguravanje kvalitete ovog postupka provodi SQA za kvalifikacije u svojoj nadležnosti, dok je za područje visokog obrazovanja dodjeljivanje kredita i razina podložno propisanom postupku osiguravanja kvalitete.

Škotska ima velik broj ljudi koji odustaju od obrazovanja u mladosti kako bi mu se naknadno vratili, ljudi koji se odlučuju na promjenu karijere i potrebne su im nove visokoobrazovne kvalifikacije, imigranata koje se žele prekvalificirati ili dodatno kvalificirati te nudi svoje kvalifikacije ljudima iz cijelog svijeta putem učenja na daljinu pa je jedna od važnih tema u škotskom kvalifikacijskom okviru i visokom obrazovanju prilagodljivost obrazovnih puteva kako bi se zadovoljile potrebe tako raznolikih skupina korisnika. Sheila Dunn iz SCQF-a nam je predstavila niz primjera takvih osoba koje su postigle uspjeh priznavanjem prethodnog učenja, poput djevojke koja je brže nego što je uobičajeno uspjela postati učiteljica francuskog jer je, zahvaljujući godinama života u Francuskoj, bila oslobođena dijela jezičnih i kulturoloških kolegija na studiju ili imigranta koji je unutar samo dvije godine izvanrednog studija stekao diplomu ekonomije ne zahvaljujući priznavanju zastarjele kvalifikacije iz matične zemlje, nego priznavanju godina radnog iskustva. Slične studije slučaja iz različitih zemalja možete naći ovdje. Preporučujemo i posjet bogatoj stranici SCQF-a, gdje se može naći i kratko interaktivno upoznavanje s njihovim radom: http://www.scqf.org.uk/Resources/.

Prilagodljivi obrazovni putevi – konferencija QAA

Drugi dan našeg posjeta smo proveli na konferenciji Developing Flexible Learner Journeys in Higher Education koju je organizirala škotska agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju QAA Scotland.

QAA je osobito posvećena suradnji s visokim učilištima u svrhu unapređenja kvalitete škotskog visokog obrazovanja te redovito financira seminare i konferencije i održava stranicu posvećenu razmjeni dobrih praksi i jačanju kvalitetnih inicijativa unutar Škotske. Gore spomenutoj prilagodljivosti sustava različitim korisničkim skupinama posvećen je projekt prilagodljivog kurikuluma u sklopu kojeg je održana i ova konferencija. Cilj je konferencije bio predstaviti novorazvijeni škotski nacionalni okvir za priznavanje prethodnog učenja (za povijest ovog okvira, vidi i prezentaciju) koji se temelji na već razvijenim alatima i smjernicama za priznavanje prethodnog učenja te radu škotske mreže za priznavanje prethodnog učenja koja okuplja visoka učilišta i QAA. Konferencija je bila interaktivna, radioničkog tipa – svaki stol je dobio zadatak da osmisli način na koji bi priznavanje prethodnog učenja uklopio u zamišljeni program s ciljem da ga se učini prilagodljivijim, u čemu smo se služili karticama za raspravu koje sadrže i kodove za pristup dodatnim resursima na internetu. Same kartice se koriste kroz dva stupnja i to tako da se u prvom stupnju koriste kartice koje sve sudionike u takvom participativnom planiranju dovode do razumijevanja ciljeva na razini institucije te konteksta (institucijskog, regulatornog, nacionalnog, međunarodnog i sl.) u kojem se planiraju promjene. Nakon toga druga skupina kartica zapravo daje primjere dobre prakse po pojedinim pitanjima (npr. participiranje poslodavaca u izradi studijskih programa, socijalna dimenzija visokog obrazovanja i sl.) i podloga je, kako za razvoj unutar institucije, tako i za pripremu reakreditacijskih pitanja i kriterija. Svaka od visokoškolskih ustanova u Škotskoj je dobila po 20 kompleta gotovih kartica, kao podršku budućim aktivnostima planiranja i razvoja.

Primjeri iz prakse: „nova“ visoka učilišta

Iako se Škotska ponosi slavnim sveučilištima stoljetne tradicije, nama su u ovom posjetu bila zanimljivija „nova“ visoka učilišta koja se ne mogu pohvaliti visokim mjestima na svjetskim rang-ljestvicama, ali zato prednjače u proširivanju pristupa visokom obrazovanju i ispunjavanju potreba raznolikih skupina korisnika – atipičnih studenata. Osobito su daleko u priznavanju prethodnog učenja odmakli Glasgow Caledonian University (GCU) i University of the West of Scotland (UWS).

Profesorica Ruth Whittaker s GCU-a, jedna od vodećih osoba škotske RPL (eng. Recognition of Prior Learning – priznavanje prethodnog učenja) mreže i članica bolonjskih tijela posvećenih RPL-u, ispričala nam je kako se okvir za priznavanje prethodnog učenja primjenjuje na njenom visokom učilištu, a njena kolegica Marty Wright je to ilustrirala primjerima iz obrazovanja i prekvalifikacije medicinskih sestara. Shvatili smo i da se u Škotskoj, za razliku od u Europi uobičajene terminologije, pod priznavanjem prethodnog učenja podrazumijeva i priznavanje formalnog učenja u sklopu akademske mobilnosti, odnosno akademsko priznavanje prethodno stečenih kvalifikacija i priznavanje razdoblja studiranja na drugoj visokoškolskoj ustanovi). Više o RPL-u na GCU dostupno je na njihovim stranicama.

Profesorica Lea McKay nam je zajedno s kolegicama s Akademije za cjeloživotno učenje UWS-a pokazala portfelje kandidata koji su uspješno prošli postupak priznavanja neformalnog učenja u sklopu studija. Pojasnila je da se nikad ne radi izjednačavanje ishoda učenja, nego se kandidata priznavanjem oslobodi pojedinih modula studija (ovo korespondira s našim kolegijima s time da su moduli u pravilu nešto većeg opterećenja (oko 10 ECTS) od naših standardnih kolegija(oko 5-6 ECTS)). Također, važno je naglasiti da UWS pod prethodnim učenjem smatra bilo koji oblik učenja u neformalnom i informalnom obliku (kroz rad ili slobodne aktivnosti), ali i u formalnom obliku, koje se vrednuje i priznaje s dva cilja: 1. upis na studijski program ili 2. priznavanje u svrhu stjecanja kredita studentima već upisanim u studijski program. Priznavanje u svrhu stjecanja kredita može se provoditi za dvije vrste kredita i to za opće kredite i za specifične kredite. Opći krediti, za certificirano učenje, stječu se na način da ih potvrđuje credit rating body (ustanove za obrazovanje odraslih, visokoškolske ustanove ili stručna tijela koje akreditira SCQF). Broj općih kredita određuje seunutar kvalifikacije koja se stječe upisanim studijskim programom (HNC, HND, RGN, RM), a ne prema ishodima učenja unutar predmeta u studijskom programu. Specifične kredite određenom studijskom programu dodjeljuje samo sveučilište i oni su vezani uz predmete unutar studijskog programa. Broj specifičnih kredita ovisi o tome koliko je prethodno učenje tijesno povezano sa studijskim programom kojega student želi upisati, kao i s odlukom voditelja programa ili Education Guidance Advisora. Maksimalan broj specifičnih kredita iz prethodnog učenja koji se može prenijeti u studijski program je 50 posto od broja kredita koji se mora steći na razini kvalifikacije koja se stječe uz dodatak 100 posto kredita na svim nižim razinama stečene kvalifikacije.

S obzirom da se za priznati dio ne dodjeljuju ocjene, dio kandidata, radi postizanja što boljeg prosjeka ocjena, ipak odlučuje odustati od RPL-a i odlučuje odslušati i položiti sve kolegije jer je ocjena važan element dodjele stipendija. Dodjela pune kvalifikacije temeljem RPL-a u praksi se radila samo za kandidate koji su već posjedovali sadržajno srodne visokoobrazovne kvalifikacije i potrebno radno iskustvo, dakle u sklopu prekvalifikacije unutar istog polja. Konačno, UWS pruža snažnu podršku svim zainteresiranim kandidatima pa svi dobivaju osobnog mentora koji ih vodi kroz postupak i sudjeluje u procesu priznavanja te im je stalno na raspolaganju – iako se radi o vrlo skupoj praksi koju ne pokriva naknada koju plaća kandidat, visokom je učilištu to isplativo zbog toga što dobiva dodatno javno financiranje na temelju broja atipičnih studenata koje uspije dovesti do diplome.

Kolegice s GCU-a i UWS-a su istaknule da u Škotskoj priznavanje prethodnog učenja nije centralno regulirano, nego spada u autonomiju visokih učilišta, zbog čega unutar zemlje postoje razlike u terminologiji, ali i u praksama, tako da pojedini odjeli ovih visokih učilišta ne provode takvo priznavanje, dok su drugi vrlo aktivni u tom pogledu. Također, potvrdile su nam da je u teoriji moguće da jedno visoko učilište prizna istom kandidatu nešto što neko drugo ne bi i obrnuto – ipak, u praksi bi ovo trebala biti rijetkost zbog toga što svi postupci priznavanja podliježu istim mehanizmima vanjskog osiguravanja kvalitete: provjerama od strane „vanjskih ispitivača“ – eksperata s drugih visokih učilišta – te procesima QAA-a.

Iskustva uključenih partnera

Sveučilište u Rijeci

U studijskom posjetu Škotskoj, a u svrhu upoznavanja sa škotskim kvalifikacijskim okvirom i praksama priznavanja prethodnog učenja, sudjelovale su dvije predstavnice, doc. dr. sc. Dunja Škalamera-Alilović i izv. prof. dr. sc. Marta Žuvić-Butorac.

Budući da Sveučilište u Rijeci već niz godina raspravlja o uvođenju transparentnog i objedinjenog (na razini Sveučilišta) postupka priznavanja prethodnog učenja, saznanja prikupljena na studijskom posjetu, a pogotovo u smislu iskustvene prakse, bila su izuzetno korisna. Svakako je potrebno istaknuti da se određene RPL prakse škotskih visokih učilišta upravo provode na način na koji se razmišlja definirati RPL postupke na Sveučilištu u Rijeci. Posebno ističemo:

-          Sve iskustvene prakse u Škotskoj ukazuju da se pri pristupu kandidata postupku priznavanja prethodnog učenja uvijek prvo ističe potreba jasnog definiranja svrhe s kojom se provodi postupak. To u potpunosti odgovara razmišljanju i definiciji početka postupka koji se planira uvesti na Sveučilištu u Rijeci.

-          Praksa provođenja priznavanja formalno stečenih skupova ishoda učenja kroz RPL postupak također je praksa škotskih visokih učilišta te u potpunosti odgovara mogućnostima koje će pružati RPL postupak Sveučilišta u Rijeci.

-          Škotske prakse pokazuju da je potrebno imati:

  • jedinstvenu pristupnu točku (osobu) koja pomaže kandidatu sastaviti zahtjev i sve prateće dokumente s kojima ulazi u postupak (portfolio)
  • objedinjen i transparentan postupak koji daje mogućnost središnjeg praćenja i evidencije te je podložan kontroli kvalitete.

-          Novije prakse u Škotskoj ukazuju na potrebu jače senzibilizacije i kandidata i institucija na potrebu provođenja RPL pa se u tu svrhu razvijaju prateći materijali (vodiči, upute i sl.), što je zasigurno vrijedna sugestija pri implementaciji u našoj sredini.
    

Sveučilište u Splitu

U cilju stjecanja uvida u različitu praksu vrednovanja i priznavanja neformalnog i informalnog učenja, u studijskom posjetu Škotskoj sa Sveučilišta u Splitu sudjelovala su dva predstavnika, doc. dr. sc. Saša Mladenović i prof. dr. sc. Mile Dželalija. S većim brojem pitanja, posebno su se zanimali za sadržajne i tehničke komponente provedbe na institucijama koje provode vrednovanje i priznavanje kompetencija koje su se stekle neformalnim i informalnim putem. Posebno zanimanje su pokazali za procedure i komponente koje osiguravaju jednaku vrijednost stečenih kvalifikacija formalnim putevima te kroz vrednovanje neformalnog i informalnog, kao i procedure osiguravanja kvalitete postupaka vrednovanja. U primjere dobre prakse na institucijama u Škotskoj svakako ulazi podrška razvoju ustanovama od strane QAA kroz treninge, konferencije i online potporu, čime se stvara podloga za stalno unapređivanje sustava. Zanimljivo je bilo uočiti različitu praksu kod različitih ustanova. Kod jednih je princip jednake vrijednosti ishoda stečenih formalno i informalno potpuno na snazi, dok kod drugih nije time što se na javnim ispravama ostavlja informacija o načinu stjecanja određenog ishoda. Zanimljivo je svakako uočiti da pojedinac može pristupiti vrednovanju neformalnog i informalnog učenja samo u slučajevima kad pokaže svrhu tog postupka, uglavnom ciljano prema nastavku obrazovanja na dotičnoj ustanovi, odnosno stjecanju odgovarajuće kvalifikacije. Iskustva stečena kroz studijski posjet te kritička analiza sustava u Škotskoj i drugim zemljama svakako će imati veliki utjecaj na izradu sustava vrednovanja i priznavanja neformalnog i informalnog učenja u Hrvatskoj.

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

U studijskom posjetu Škotskoj sudjelovala je, kao predstavnica osječkog sveučilišta, Višnja Sak Bosnar – voditeljica Odjeljka za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija, s obzirom da se priznavanje prethodnog učenja planira na osječkom sveučilištu vezati upravo za aktivnosti akademskog priznavanja i Ureda za karijeru koji djeluju u okviru Centra za kvalitetu. Škotska iskustva RPL-a bit će od koristi pri samom kreiranju i kasnijoj implementaciji procedura priznavanja i vrednovanja neformalnog i informalnog učenja, a pisani materijali prikupljeni od SQA, QAA i UWS (prezentacije, priručnici, toolkits i vodiči) bit će korisni pri izradi smjernica i publikacija vezanih za priznavanje prethodnog učenja na Sveučilištu u Osijeku uz obvezno osiguravanje kvalitete same procedure vrednovanja, odnosno priznavanja ovih oblika učenja.

Sveučilište u Zadru

U studijskom posjetu u ime zadarskog sveučilišta sudjelovao je prof. dr. sc. Leonardo Marušić, prorektor za mobilnost i projekte. Za Sveučilište u Zadru, a vjerojatno i za ostala hrvatska sveučilišta, zanimljivi su primjeri priznavanja prethodnog učenja u području sestrinstva. Naime, s ulaskom u EU došla je i regulativa prema kojoj medicinske sestre moraju biti visoko obrazovane, pa se u našem zdravstvenom sustavu pojavila velika potreba za dodatnim školovanjem sestara koje su nekad završile srednje medicinske škole i imaju bogato praktično iskustvo. Sve one upisuju studije sestrinstva čiji se broj posljednjih godina upravo zbog toga bitno povećao. Jasno je da bi se u mnogim slučajevima taj postupak mogao ubrzati i olakšati putem priznavanja znanja i vještina stečenih informalnim obrazovanjem tijekom godina prakse.

Sveučilište u Zagrebu

U studijskom posjetu sudjelovao je član Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. art. Aleksandar Battista Ilić. Unatoč konkretnim koracima koje je Sveučilište poduzelo u području prepoznavanja prethodnog učenja, praktična iskustva i problemi razvijenog sustava Škotske u ovom segmentu, te postupci unapređenja tog sustava, značajno mogu pomoći razvoju i svrsi takvog sustava u Hrvatskoj. Svrha je potpuno uvažavanje ljudskih potencijala i dostignuća kroz prepoznavanje i priznavanje prethodnog učenja pri čemu je alat Hrvatskog kvalifikacijskog okvira od značajne koristi. Priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja strateška je odrednica Sveučilišta u Zagrebu kao bitan doprinos razvoju društva. Međutim, da bi se sustav bio kvalitetan i koristan, te da bi se mogao u potpunosti razviti i doprinijeti nužno je razumjeti supstancu relevantnih kompetencija te promišljanje i ostvarivost kvalitetnih ishoda učenja koje onda omogućuju znatno fleksibilnije pristupe učenju, prepoznavanju i priznavanju svih oblika prethodnog učenja te stjecanje novih kompetencija. Preduvjet je prepoznatljivi sustav kriterija (praćen kroz sustav osiguravanja kvalitete) i dosljednost na razini cijele Hrvatske, potpuno razumijevanje i implementacija opisnika razina kvalifikacija na nivou Europske unije povezanih sa kvalitetnim definiranjem, postizanjem i vrednovanjem ishoda učenja, te prepoznavanje, usklađivanje i relevantnost kompetencija na razini pojedinih sektora (u suradnji sa svim dionicima). Tek oni programi koji bi zadovoljili ove standarde mogli bi ući u fleksibilan ali relevantan sustav priznavanja prethodnog učenja i pridonijeti daljnjoj cjeloživotnoj podršci ljudskim potencijalima.

Visoko učilište Algebra

U posjetu Škotskoj u ime Visokog učilišta Algebra sudjelovali su Mislav Balković, dekan, i Predrag Šuka, voditelj katedre multimedijskog računarstva. Kao primjere dobre prakse istaknuli su:

-          podršku razvoju ustanova koju daje QAA (regulator) kroz izradu kartica i uputa za razvoj ustanova te provedbu konferencija, kakvoj smo imali prilike prisustvovati, na kojima kroz radionice i interakciju nastoji unaprijediti pojedine elemente sustava

-          pristup vrednovanju koji primjenjuje UWS, a koji ne ide za time da nastoji vrednovati sve ishode unutar određenog kolegija (modula) jer je iskustvo pokazalo da niti jedan kandidat to obično nije u stanju zadovoljiti na temelju prethodnog učenja, nego naprotiv izabiru ishode koje osoba zadovoljava i onda priznaju samo njih, bez da ispituju one ishode koje osoba evidentno ne zadovoljava; nakon toga, UWS odlučuje hoće li ili ne nekome priznati čitav modul (iako ne zadovoljava sve ishode unutar modula), što bi u slučaju Hrvatske moglo biti više formalizirano te bi se moglo inzistirati na priznavanju ishoda ili skupova koji su zadovoljeni te, u slučaju nastavka obrazovanja, davanju razlike unutar kolegija koju je potrebno ipak u formalnoj nastavi završiti.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

U studijskom posjetu sudjelovalo je dvoje predstavnika MZOS-a, Biljana Birač – stručna suradnica u Odjelu za Hrvatski kvalifikacijski okvir te Jure Biloglav – viši stručni savjetnik u Odjelu za Hrvatski kvalifikacijski okvir, a u okviru aktivnosti predviđenih darovnicom Europske komisije za povezivanje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF NCP grant). S obzirom da je Odjel za Hrvatski kvalifikacijski okvir trenutno dio radne skupine zadužene za izradu nacrta Pravilnika o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja, nalazimo kako je studijski posjet u Škotsku značajno pridonio budućem radu na razvoju navedenog Nacrta Pravilnika. Iako se za razliku od Škotske, ovaj sustav u Hrvatskoj planira razviti na nacionalnoj razini, vrlo su korisne bile informacije o poteškoćama pri uspostavi postupaka priznavanja prethodnog učenja, a koje se uglavnom odnose na nedovoljnu informiranost i educiranost osoba koje bi te postupke trebale provoditi, neprimjerenost tradicionalnih metoda vrednovanja i očekivanja studenata. Budući da je Škotski kvalifikacijski okvir jedan od prvih kvalifikacijskih okvira koji je pristupio usklađivanju s Europskim kvalifikacijskim okvirom, korisno je bilo vidjeti na koji način je osigurana uključenost svih dionika u njegovu uspostavu, kao i važnost promotivnih aktivnosti i informativnih materijala, edukacija, postupaka osiguravanja kvalitete te brojnost osoba uključenih u njegovu uspostavu.