Aktivnosti

U sklopu projekta Konkurentno hrvatsko visoko obrazovanje za bolju zapošljivost financiranog iz IPA programa Europske unije, koji Agencija za znanost i visoko obrazovanje provodi u suradnji sa Sveučilištem u Splitu i Visokom školom za primijenjeno računarstvo Algebra, 13. i 14. ožujka 2014. godine, održana je dvodnevna radionica o dobrim praksama priznavanja i vrednovanja neformalnog i informalnog učenja u Europskoj uniji. Na radionici je sudjelovalo tridesetak predstavnika i predstavnica hrvatskih visokih učilišta, nadležnih ministarstava i drugih institucija.

 

Uvod u radionicu ponudili su profesor Mile Dželalija sa Sveučilišta u Splitu i Mislav Balković, dekan Visoke škole za računarstvo Algebra, svojom prezentacijom o uključivanju neformalnog i informalnog učenja u Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO). Prema njima, nedvojbene su koristi priznavanja prethodnog učenja podjednako za pojedince kao i za poslodavce, no potrebno je odlučiti o mogućim načinima vrednovanja i pravcima razvoja. Na primjer, trebalo bi definirati je li primarna svrha olakšan pristup daljnjem obrazovanju ili stjecanje kvalifikacija, treba li vrednovanje zasnivati na priznavanju postojećih kompetencija ili na transferu kreditnih bodova, preko neke vrste obrazovnog portfolija i samoprocjene ili vanjskom vjerodostojnom ekspertizom, je li riječ o stjecanju kvalifikacija ili certificiranju skupova ishoda učena te treba li uvjete stjecanja određivati na razini institucije ili na nacionalnoj razini.

Svoja međunarodna iskustva ponudili su Margaret Cameron, škotska stručnjakinja koja momentalno radi i u Bahreinu, te Eduard Staudecker koji ima bogato iskustvo s izradom nacionalnog kvalifikacijskog okvira u Austriji, a već je bio angažiran i u Hrvatskoj.

 

Gospođa Cameron je predstavila situaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu, napomenuvši da postoje velike razlike između Engleske i Škotske, te u Kanadi. Prema njoj, nacionalni kvalifikacijski okvir je važan, no nije dovoljan za razvoj sustava priznavanja prethodnog učenja. Potrebni su, između ostaloga, terminološka jasnoća, razrađeni mehanizmi financiranja, kontinuirana potpora, suradnja i umrežavanje te istraživanja koja će utjecati na praksu.

Gospodin Staudecker je iznio niz preporuka nadležnim državnim tijelima. Na primjer, naglasio je značaj uključivanja poslodavaca, organizacija civilnoga društva, a posebno uključivanja organizacija mladih. Također, naglasio je značaj uvažavanja lokalnog konteksta u kojem je važno odrediti tko je primarna ciljna grupa za proces priznavanja prethodnog učenja, a tko je ključni politički akter u njegovoj promociji i uvođenju.

Đurđica Dragojević prezentirala je nalaze istraživanja stavova dionika o priznavanju prethodnog učenja u Hrvatskoj. Među nalazima valja izdvojiti da ispitanici smatraju kako je informalno obrazovanje gotovo podjednako važno kao i formalno, eventualno priznavanje informalnog i neformalnog učenja vide kao važno primarno za posao, a nešto manje za daljnje obrazovanje, a sam proces priznavanja trebao bi biti u djelokrugu rada ustanova koje se već bave obukom i obrazovanjem.

O pitanjima koja su potaknula izlaganja, kao i o svojim dosadašnjim iskustvima u razvoju sustava za priznavanje prethodnog učenja, sudionici su raspravljali u manjim skupinama te su usvojili niz relevantnih zaključaka. U radu su sudjelovali i članovi i članice Radne skupine za pripremu nacrta prijedloga Pravilnika o priznavanju informalnog i formalnog obrazovanja, koja se sastajala u poslijepodnevnim satima u petak 14. ožujka, tako da su zaključci s radionice direktno pridonijeli nekim rješenjima budućeg Pravilnika.